Novi Filmograf

PORTAL ZA BOLJU KINEMATOGRAFIJU

Otvaranje velike teme

Dragan Krstić, Filozofija i film, autorsko izdanje, Subotica, 2007.

Delo Dragana Krstića Filozofija i film rezultat je namere da se izuzetno zanimljive oblasti filozofije i filma, i njihovog uzajamnog ogledanja i prožimanja, približe u prvom redu mlađoj, srednjoškolskoj publici, ali i ostalim čitaocima zainteresovanim za ovakvu tematiku. Autor je profesor filozofije u Gimnaziji „Svetozar Marković“ u Subotici, ličnost koja u svojoj sredini neumorno radi na podizanju kulturnog i prosvetnog nivoa zajednice, podučavajući mlade ljude i učestvujući na naučnim skupovima i filmskim festivalima (predsednik žirija publike na festivalu Palić 1997. godine i predsednik stručnog žirija na JFFS, Subotica, 1999). Dobitnik je specijalnog priznanja „Dr Ferenc Bodrogvari“ Kulturno prosvetne zajednice Opštine Subotica 2003. godine za delo Tajna umetnosti (2002), kao i za realizaciju tribine „Dijalog“, čiji je osnivač. Profesor Krstić već godinama vodi filozofsko-filmsku sekciju u Gimnaziji „Svetozar Marković“, a iskustva sa ove sekcije doprinela su nastanku knjige Filozofija i film.

Ovo sažeto delo koncipirano je u dva dela. Prvi deo knjige predstavlja odličan sažetak osnovnih filozofskih pitanja kroz istoriju filozofije – autor govori o prvom pitanju filozofije, o problemu saznanja, o najvišem dobru i o lepoti i umetnosti. U svemu tome poseban naglasak stavljen je na pitanja estetike, ili filozofije umetnosti: autor ističe da se fenomen umetnosti i umetničkog ne može odvojiti od temeljnih filozofskih pitanja. Dajući pregled učenja najvećih svetskih filozofa, od kojih su mnogi bili i veliki estetičari, poput Platona, Kanta, Šelinga, Hegela i Jaspersa, autor podvlači Hajdegerovo shvatanje po kome je suština umetnosti, suština lepog da kroz bivstvujuće ukazuje na biće. Krstić se slaže sa Hajdegerovom idejom da umetnik u delo ugrađuje istinu bića.

Drugi deo knjige bavi se nekim pitanjima estetike filma, od koje autor traži odgovor na po njemu osnovno pitanje da li pomenutu moć uviđanja, dosezanja bića ima samo umetnički genije koji je pripadnik neke tradicionalne umetnosti, ili to polazi za rukom i genijalnom filmskom stvaraocu. Ovaj deo rasprave sadrži šest raznorodnih eseja posvećenih filmskoj umetnosti iz ugla filozofskog promišljanja. U prvom eseju, „Estetika filma“, autor ističe da ova disciplina treba da odgovori na pitanje šta je film, i pokazuje da film jeste samostalna umetnost koja može da dosegne najviše estetske vrednosti. Autor zatim obrađuje problem „Funkcije muzički lepog u filmu u svetlu Hanslikove estetike muzike“, dotičući se pitanja pod kojim uslovima neka filmska melodija postaje kič. U tekstu o uslovima za filmskog kritičara ističe se da kritičar mora biti sposoban da prepozna pravu estetsku vrednost filma, ppema sledećem kriterijumu: „Ako ovaj film izaziva estetska osećanja u estetski kultivisanim ljudima, onda možemo reći da je u njemu ostvarena estetska vrednost.“ Posebno zanimljiv deo knjige predstavlja opis eksperimentalnog časa izložen profesorima filozofije na kolokvijumu Dialego za unapređenje nastave filozofije u Titelu 2006. godine – deo u kome se fenomenološka filozofija Edmunda Huserla i fenomenološka aksiologija Romana Ingardena metaforički tumači na primeru filma Sedmi pečat. U poslednja dva eseja, „Kraj sedme umetnosti“ i „Čemu umetnost i film (umesto zaključka)“ autor govori o odnosu nemog i zvučnog filma, crno-bele i kolor slike, i o filmskom kiču, videći budućnost umetničkog filma u festivalima. Velikani filmske umetnosti, Ajzenštajn, Čaplin, Bergman, Kopola, Tarkovski, Bertoluči i drugi stvorili su neprolazna remek-dela, ravna u estetskoj vrednosti ostvarenjima tradicionalne umetnosti. Ipak, zaključuje Krstić, pitanje da li je film prava umetnost jeste filozofsko, i na njega, kao i na sva filozofska pitanja, nema definitivnog odgovora. Sama knjiga predstavlja izvanredan doprinos problematici odnosa filozofije i filma, iako je mogla biti još više razrađena – vidi se da je autor mogao još dosta da kaže o datom predmetu. Ovo delo je, nadamo se, samo početak otvaranja velike teme načina na koje se filozofski problemi reflektuju u filmskoj umetnosti, koja vodi dubljem razumevanju smisla klasičnog i savremenog filma.

 

Rubrika: Nove knjige
  • Facebook
  • Google+
  • LinkedIn
  • MySpace
  • Orkut
  • Twitter
  • Digg
  • YouTube
  • Delicious