Predrag Todorović: Srpski avangardni pisci o filmu
(Božidar Zečević. Srpska avangarda i film 1920 – 1932. Udruženje filmskih umetnika Srbije, Beograd, 2013, 390 str.)
(Božidar Zečević. Srpska avangarda i film 1920 – 1932. Udruženje filmskih umetnika Srbije, Beograd, 2013, 390 str.)
Žiri kritike Srpskog ogranka Fipresci, koji je pratio domaći takmičarski program na Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma 2015. g, u sastavu:
„Ako ste umetnik, učinićete sve, prodaćete dušu đavolu.“ Zanimljivo bi bilo videti filmsku adapticiju nekog dela Dostojevskog u režiji Emira Kusturice, jer je i sam Dostojevski smatrao „da jedna ideja nikada ne može biti izražena u formi koja joj ne odgovara“ i da je prilikom prerade važno „sačuvati osnovnu misao pri potpunoj izmeni sižea“.[1]
Kako je zapad osvojen
„Ma kakva da je ta tvoja smrt, nije gora od mog života.“ Nema srpskog reditelja koji se toliko bavio mišlju o smrti, a opet u čijim filmovima ima toliko života. U njegovim filmovima skoro i da nema sahrana, nego prednjače svadbe, veselja i igre.
Razumevanje žrtve Odnosom prema delikatnim ljudskim životnim dramama sagledanim u istorijskom, društvenom, kulturnom i psihološkom kontekstu, Želimir Gvardiol je stekao ugled značajnog filmskog dokumentariste.