Novi Filmograf

PORTAL ZA BOLJU KINEMATOGRAFIJU

Hajde da jurimo kroz prostor i vreme

U Beogradu su, zahvaljujući profesionalnom i efikasnom angažovanju Centra organizacija amaterskog filma Srbije, u prostorijama Muzeja jugoslovenske kinoteke, juna 2008 godine, održane 37 Revija filmskog stvaralaštva dece i prva filmska revija omladine Srbije.

Postoji svet dece i postoji svet odraslih, ali postoji i svet u kome i prošlost i sadašnjost, i deca i odrasli, žive zajedno.

Na putu odrastanja i stasavanja, prolazeći kroz svoj integralan kvantno-holografski genetski zapis, prevaljujući stotinama i hiljadama godina širok prostor koji ga deli od trenutka njegove sadašnjosti, dete je u neprekidnoj i grozničavoj potrazi kako za svojim istorijskim korenima, tako i za svojim aktuelnim prostorno-vremenskim i kosmičkim identitetom. Kad dođe vreme deca se zavlače i kriju po nekim tajnim i mračnim zabitima (kao što su se nekada davno i njihovi preci, pećinski ljudi, zavlačili i skrivali u mračnim dubinama pećina bežeći od divljih životinja ili od pripadnika neprijateljskih plemena); postoji vreme kada se deca penju na tavanice kuća u potrazi za visinama, ili na najviše grane drveća u potrazi za slatkim plodovima (kao što su to nekada činili njihovi praistorijski preci); postoji vreme kada deca otkrivaju opasne igre vatrom (kao što su to nekada činili ratnici okupljeni oko svojih plemenskih rituala i ognjišta) ili vreme kada se i deca udružuju u družine sa kojima, poput zaboravljenih nomadskih hordi, nagonski i hrabro kreću u avanturu osvajanja novih i nepoznatih predela. . . Sve su to mladi filmski autori i u ovoj prilici umeli dobro da uoče i da prepoznaju, da opišu i da dočaraju, da filmskim sredstvima predstave tu neizmernu kosmičku energiju koja se poput „munjevitog krimfoliona“ (metafora pozajmljena iz istoimenog filma grupe autora osnovnih škola iz Pančeva) oslobađa i kreće strahovitim brzinama i u svim pravcima; energiju autora koji se u svom istorijskom zaletu i trku kroz Vasionu, kroz prostor i kroz vreme, ne mogu lako da zaustave. Ta deca koja se toliko vraćaju nazad, u istoriju uzimaju, u stvari, zalet kako bi jednom smogla dovoljno snage da se otisnu i da sa Zemlje skoče pravo u beskonačna nebeska prostranstva. Skriveni kosmički zapis, koji u sebi nose, slavni ruski naučnik, konstruktor raketa i tvorac kosmonautike, Konstantin Ciolkovski, protumačio je ovako: Zemljina kugla je kolevka čovečanstva, ali još niko nije ostao u kolevci!

Zato se u okviru 37 RFSDOS, na primer, pojavljuju autori koji metaforično, duhovito, filmskom animacijom pokazuju kako je jedan jednostavan ali moćan izum u stanju da pokrene veliki točak istorije (Točak, autora Marka Stamenkovića), autori poput Vladislava Stanivukovića iz Pančeva, koji temu Ljubav na balkanski način predstavlja kao niz paralelnih događanja, kako onih pohranjenih u davno prošlim vremenima tako i onih drugih koja su i danas aktuelna. Koreni divljaštva koje je postojalo u prošlosti protežu se, sudeći po ovom autoru, sve do naših dana. . .

Potrebu da dublje prodru u svetove dečje mašte koja se pred naletima banalne svakodnevnice, sve više povlači u sebe i koja kreativnu snagu, usmerenje i inspiraciju crpi iz neprekidnog traganja i obraćanja nekim paralelnim i izukrštanim tokovima kako sadašnjih, tako i prošlih vremena, pokazali su autori filmova Ah ta škola!, Profili, Sećanja, Uspomene veverice Mice, Više nisam malo dete. . .

Autorka dokumentarnog filma Sećanja Milena Arsić, uspela je da i kod gledalaca pokrene dublju emociju, da ostvari toplo, autentično i neposredno kinematografsko beleženje i sažimanje onih čarobnih dana detinjstva koji su u sećanjima ostali kao dani provedeni, na primer, u igri sa bakom koje više nema.

Ostvarena je čak u okviru Revije, u zajedničkom hitanju kroz prostor i kroz vreme, i jedna neizbežna i duhovita veza sa vanzemaljcima. Biće, dolutalo iz apstraktnog svemira, u animiranom filmu Alkoholičar doživljava blizak susret sa jednim ovozemaljskim alkoholičarem.

Predstavljena su i filmska ostvarenja zasnovana na maloj formi, na strukturi filmskog gega i paradoksu (Letovanje, Šampion, Titanik, Ribica, Ljuta banana, Deda i repa, Zec i miš).

Pored očekivanih umetničko-istraživačkih proboja i kreativnih doprinosa koji su na Reviju pristigli iz beogradske filmske radionice „KVADRAT“, Zorana i Svetlane Popović, na primer, Trzaj u samoći Ane Konjović, Do kraja Nemanje Vojinovića, Spasi me Save Andrejevića, Poruka, Marije Knežević. . .

Nisu izostali kreativni doprinosi kreativne animatorske grupe okupljene oko ŠAF-a u Vranju, čijim radom rukovodi Miroslav Simonović (Naša televizija Nikolete Petković i Nataše Stanković – mentor Miroslav Đerić,  Ne gledaj kolika je kokoš nego kolika jaja nosi Nataše Tašić – mentor Miroslav Simonović), ali ni doprinosi Filmske radionice Doma omladine u Kragujevcu (Oker Marka Đorđevića, Sažet pregled 11. Pozorišnih susreta učenika gimnazija Srbije, Del Arte, autora Filipa Vukajlovića, Beograd, jun 2007 Aleksandra Vukajlovića, Ispred tebe Uroša Pavlovića. . . ), kao ni filmske radionice u Jagodini (Dobro drvo grupe autora, Robin Hud i Džon -mentor Marija Vulić).

Svoja filmska ostvarenja predstavili su autori okupljeni oko Regionalnog centra za talente MIHAILO PUPIN, iz Pančeva, kojim rukovodi filmski reditelj Ivan Rakidžić (Devojčica Gligorija Lošića, Šugar lav stori Bojane Babić, Vrelo selo Miroslave Telgetije, Aparat Marijane Jovandić, Boje, množina, krug, Tatjane Ristić i Davida Bilobrka, Uloge Tatjane Ristić, Portal Aleksandra Anđelića. . .
Posebno ističemo pojavu grupe samostalnih autora, a među njima na prvom mestu Sandru Mitrović (Vikend), koja je složenu temu odrastanja mladih, kako u velikom gradu tako i u nekim manjim sredinama, prve mladalačke ljubavi i rizično ulaženje u svet narkotika uspela da dramaturški, rediteljski i glumački vešto, postavi na upečatljiv i suptilan način, i Matiju Munjizu Petrović (Poljubac, Skriveno lice, Sinematografik), Minu Aleksić (Tinejdžeri protiv klasične Italije), i Stefana Eleza (Mala priča iz bečkog parka) iz Beograda, koji su, svako na svoj način, program Revije bogatili zaista vrednim ostvarenjima.
Setićemo se ovom prilikom svih zaslužnih imena voditelja i utemeljivača dečjih i školskih filmskih klubova širom Srbije, a to su mentori Blagoje Buca Lupa, Svetlana i Zoran Popović i Jadranka Bajić iz Beograda; Miroslav Simonović, Miroslav Đerić, Gorica Antić i Snežana Trajković iz Vranja; Ivan Rakidžić iz Pančeva; Marija Vulić iz Jagodine; Vita Petrović, Milica Savić i Svetlana Jonović iz Lozovika; Goran Malović, Zoran Stefanović, Slobodan Milošević i Sanja Lazetić iz Niša; Slavica Urošević iz Kragujevca; Zoran Supić iz Novog Sada…

  • Facebook
  • Google+
  • LinkedIn
  • MySpace
  • Orkut
  • Twitter
  • Digg
  • YouTube
  • Delicious