Novi Filmograf

PORTAL ZA BOLJU KINEMATOGRAFIJU

Dr Ivana Kronja: Dokumentarni film danas

piše: dr Ivana Kronja

U Beogradu je od 31. 1. do 3. 2. 2019. održan DOK #1, novi domaći festival posvećen filmskoj dokumentaristici. Prema rečima tima Festivala i njegovog selektora, filmskog reditelja Igora Toholja, višegodišnjeg urednika izvanrednog programa Eko-doks na FF Palić, cilj pokretanja DOK FEST-a jeste da se, pored stručne, i široj publici  približi i promoviše bioskopski dokumentarni film visokog kvaliteta.

Tokom četiri dana trajanja ove revije publika je u Kombank Dvorani mogla da pogleda 20 premijernih ostvarenja, kao i retrospektivu kratkih i dugometražnih dokumentarnih filmova istaknutog jugoslovenskog reditelja rodom iz Sarajeva, Hajrudina Šibe Krvavca, urađenih u rasponu od trideset godina (1952-1981.), među kojima su se našli: U dolini Neretve (1954), Zrno i hljeb (1957), Djeco, čuvajte se! (1961), Golim rukama (1981) i druga ostvarenja.  Hajrudin Krvavac (1926-1992), od autorstva nad ,,reportažama i filmovima sa omladinskih pruga i velikih gradilišta’’ (Volk 1986: 372), u kojima je izražen poseban talenat za detaljnu naraciju (https://en.wikipedia.org/wiki/Hajrudin_Krvavac, pristupljeno 11.2.2019.), posvetio se ,,istraživanju mogućnosti’’ žanra akcionog i tzv. partizanskog filma u domaćoj kinematografiji ,,kroz više ratnih spektakala’’ (Volk 1986: 372), među kojima je svakako najistaknutije ostvarenje Valter brani Sarajevo (1972).

DOK #1 otvorilo je, u prepunoj dvorani, atraktivno ostvarenje Zašto smo kreativni? (2018) nemačkog režisera Hermana Vaskea, rezultat višedecenijskog umetničkog projekta ovog autora, koji je intervjuisao poznate ličnosti iz sveta mode, politike, religije, rok-muzike, glume, filma i savremene umetnosti, postavljajući im isto krucijalno pitanje: ,,Zašto smo kreativni?’’. Među Vaskeovim sagovornicima našli su se i naši međunarodni priznati umetnici Marina Abramović i Emir Kusturica. Zatvaranje DOK-a broj 1 obeležili su atraktivni dokumentarci o graničnim temama nauke, kosmologije, alternativne duhovnosti i ufologije, discipline posebno razvijene u SAD, Ajavaska: Proširenje svesti (Brazil, 2018) Fausta Nora i Bob Lazar: Oblast 51 i Leteći tanjiri (SAD, 2018) iz serije istraživačkih filmova Džeremija Korbela, o Vladinom fizičaru koji od izlaska u javnost pre više decenija nastoji da potvrdi svoju priču o skrivenom otkriću kosmičkih letelica na principu anti-materije, navodno testiranih u SAD još 1980-ih. Narator filma je Miki Rork.

Festival je uspešno promovisao i kod nas retko zastupljen i viđen žanr antropološkog dokumentarca, koji su kao izuzetno nadahnutu i složenu audio-vizuelnu formu tretirali bogato dokumentovano ostvarenje o nedovoljno poznatom radu kolumbijskog etnografa Gregorija Hernandeza de Albe, koji se zalagao za rasvetljavanje kolonijalne prošlosti i sadašnjosti Južne Amerike, Dvostruko ja (Kolumbija, 2018) Felipe Rugelesa, kao i snoliko-nadrealno putovanje kroz mitove, sećanja, igre i muziku Velike Britanije, Arkadija (2018), u režiji Pola Rajta.

Američki Ko je Artur Ču? (2017) autorskog para Skota Drakera i Ju Gu prati ličnu i porodičnu priču azijskog Amerikanca, višestrukog pobednika nacionalnog TV-kviza, koji putem medija i društvenih mreža postaje kulturni radnik i aktivista za društvene promene. Filmovi čija je okosnica sport tretirali su različite teme: od pogibije igrača brazilskog kluba Šapekoense koja izaziva kolektivnu trauma u filmu Naš Tim (SAD, Brazil, 2018) Džefa I Majkla Zimbalista, preko bizarnog sveta ,,smrtnih mečeva’’ i njegove zvezde, Sik Nika Mondoa u Veštini (Japan, SAD, 2017) Metju T. Bernsa, do čitavog trilera o prikrivanju napada na tinejdžerku u Ohaju od strane članova srednjoškolskog  ragbi tima, kritički intoniranom Napred, Crveni, napred (SAD, 2018) Nensi Švarcman.

Savremena, burna politička istorija dokumentovana je uzbudljivim ostvarenjima Država protiv Mandele i ostalih (Francuska, 2018) Nikolasa Šampoa i Žila Portea, te Santjago, Italija (Italija, Francuska, Čile 2018) proslavljenog italijanskog reditelja i glumca Đovanija Nanija Moretija (Dragi dnevniče, Sinovljeva soba, Kajman, Imamo Papu, Moja majka).

Država protiv Mandele i ostalih obeležava i stogodišnjicu rođenja čuvenog borca protiv Aparthejda, rasističke države u Južnoj Africi, Nelsona Mandele (1918-2013), donoseći istančanu kombinaciju kompletnog audio-snimka istorijskog suđenja političkoj grupi za oslobođenje potlačenog crnog naroda, optuženoj za sabotažu i podrivanje države, 1963. i 1964. godine, i divne crno-bele grafičke animacije u retro stilu, koja ilustruje ova dramatična zbivanja. Nelson Mandela i njegovi saborci izbegli su smrtnu kaznu, ali su odležali višedecenijsku robiju. U film su uključeni aktuelni intervjui sa članovima ove grupe i njihovih porodica, koji sa neumornom svežinom svedoče o ljubavi, humanosti i borbi za slobodu, uključujući i političarku i bivšu suprugu Mandele, Vini Madikizela-Mandela.

Prateći trend uspona visokobudžetnog umetničkog dokumentarnog filma, u Santjago, Italija Moreti se sa dubokim osećanjem posvećuje temi posledica uspona jedne strašne diktature. Tema njegovog filma jeste situacija nakon vojnog udara generala Pinočea u Čileu 1973., kada je italijanska ambasada u Santjagu prihvatila više stotina izbeglica koje su tražile azil od ovog surovog režima. Svrgnuvši demokratski izabranog socijalistu Salvadora Aljendea, tokom 17 godina na vlasti, kako se često ističe uz podršku SAD, Pinoče osniva vojnu huntu, strahovladu, ubistva i progone političkih neprijatelja, te ekonomsku liberalizaciju sa posledicom jakih socijalnih nejednakosti. Do 1998. upravlja Armijom, ali biva uhapšen u Ujedinjenom kraljevstvu. Vraća se u zemlju 2000. i umire 2006., bez realizovane pravne osude za svoja zlodela.

Kriza je naša (Nemačka 2018) autorke Rebeke Kaufman za svoje junake uzima jednu prosečnu grčku porodicu u Atini, koja ekonomski i lično strada usled masovno raširenih loših posledica grčke i evropske krize. Kaufmanova se odlučuje za dugoročno praćenje svakodnevice ove osiromašene porodice, te stanovništva koje ostaje bez imetka usled neisplaćenih dugova Bankama. Ovi ljudi samoosnažuju jedni druge i okupljaju se na protestima, u za sada uzaludnoj borbi protiv lešinarskog neoliberalnog bankovnog sistema i dopuštenja pljačke stanovništva uvećanim dugovima. Simpatični otac porodice modernog izgleda održava dobar duh i opstanak porodice kuvanjem skromnih ali ukusnih jela, što je i njegova osnovna profesija. Koristeći stil posmatračkog dokumentarca bez uplitanja autorke, te prenoseći jak osećaj socijalne odgovornosti na gledaoce, film završava tako što napušta protagoniste u krajnje neizvesnoj situaciji, u kojoj otac odlazi na sezonski posao na ostrvu, dok majka i kćerka ostaju kod kuće.

Poseban kvalitet DOK FEST-u dali su uvek zanimljivi filmovi o modi, ovoga puta ,,insajderski” pogledi na svet rada i osećanja u modnoj industriji.  Radi se o filmovima: Žan-Pol Gotje: Frik i Šik (FR 2019) o istoimenom dizajneru i glumcu, u režiji Jana Lenorea, i Proslava (Francuska 2007; 2018) Olivijea Mejrua, o kralju ,,visoke mode’’ Iv-Sen Loranu (1936-2008). Frik i Šik prati šest meseci nastajanja multimedijalne modne predstave ,,Šou Nakaza’’ u teatru Foli-Beržer, koja je zatim krenula na međunarodnu turneju. U režiji samog Gotjea, ovaj inteligentni scenski spektakl kombinuje plesni teatar, video i modnu reviju kako bi rekreirao lični svet sećanja kreatora na njegovo detinjstvo i školske dane, kada je bio povučeno i pomalo odbačeno dete, koje je crtalo princeze i ,,operisalo’’ svog plišanog medu, sve do njegovog svetskog uspona. Film otkriva i džinovski hangar-skladište proizvedene, nošene i reciklirane odeće ovog simpatičnog i ekscentričnog modnog genija.

Izuzetno ostvarenje Proslava, koje uključuje dva sloja dokumentarnog materijala, iz rane i završne faze karijere velikog stvaraoca u oblasti umetnosti mode i stila i kulturne ikone Iv-Sen Lorana, sa izvanrednim osećanjem za detalj dokumentuje sve nijanse zebnje, napetosti, radnog pregalaštva i krhkog samopouzdanja, koje stoje u pozadini jedne velike modne imperije, kreirane i kroz konstruisani svet masovnih medija i modnih magazina. Film frapantno otkriva obično nevidljive tekstilne radnice skromnog izgleda i stila, koje zanatski savršeno izvode zamišljene modne bravure velikog kreatora, kao i ranjivost visokih i mršavih foto-modela, koje su samo ljudi. Ovo delo u zaključku oštro kontrastira klasne razlike između ženskih radnica i konzumerki visoke mode, te između sistema bogatstva i slavnog kreatora, njegovog šefa kompanije Pjera Beržea i čitavog tima, koji uvek iznova zazire od lošeg publiciteta i poraza. Upravo ovakav duboki uvid čini napore i dostignuća modnog dizajna i samog Lorana još veličanstvenijim. Usled pravnih problema ranija premijera filma bila je zabranjena, do skorog puštanja finalne verzije na svetske festivale.

Dr Ivana Kronja: Svetlosti pozornice

U ediciji Retro premijere izdavačke kuće Geopoetika iz Beograda izašla je nedavno bogato ilustrovana knjiga svet pozornice – Svet filma Svetlosti pozornice (2014) autora Čarlsa Čaplina (1889-1977) i britanskog filmskog kritičara i istoričara filma Dejvida Robinsona, aktuelnog umetničkog direktora Festivala nemog filma u Pordenoneu. Otvori

dr Ivana Kronja: Umetnost i društvo BFDKF 15

Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma vratio se ove godine trijumfalno u sve četiri sale Dvorane Doma sindikata u Beogradu, u kojoj je ranije decenijama održavan. Sa novim umetničkim direktorom, istaknutim srpskim dokumentaristom Mladenom Matičevićem (Geto-tajni život grada 1996; Jedan na jedan (igr.) 2002; Kako postati heroj 2006; Run for Life/Trči za život 2010; Zajedno (igr.) 2011; Moj zanat 2014.) na čelu, Festival je ponudio obilje programa u tri glavne selekcije: Otvori

  • Facebook
  • Google+
  • LinkedIn
  • MySpace
  • Orkut
  • Twitter
  • Digg
  • YouTube
  • Delicious